„Tržištima rada treba više radnika nego što ih možemo školovati”: strukovno obrazovanje za zapošljavanje u Hrvatskoj
Kao i mnogi drugi IT stručnjaci koji žive u Zagrebu, 23-godišnji Matija Kolarić ambiciozan je i marljiv mladić. Trenutačno radi kao viši DevOps inženjer u Q Agency Ltd, agenciji za dizajn softvera, no vodi i vlastitu tvrtku za razvoj softvera, a u svoje slobodno vrijeme, radi kao asistent na lokalnom fakultetu.
Kolarić obožava rješavati probleme.
„Trenutačno razvijam platformu za dijabetičare,” kaže. „Razvijam alat koji upotrebljava umjetnu inteligenciju za pomoć ljudima u upravljanju bolešću. Na primjer, korisnici aplikacije moraju unijeti što više vrijednosti u sustav, a sustav generira prijedloge kako liječiti bolest. Želja mi je razviti alat do faze izdavanja proizvodne verzije.”
Uz sve njegove priče o metodologijama razvoja softvera, znanosti o podacima i umjetnoj inteligenciji, bit će vam oprošteno ako pomislite da je Kolarić prvotno ušao u profesiju s čisto akademske pozicije. Umjesto toga, odabrao je više strukovni put, isprva pohađajući Centar kompetentnosti, školu za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Koprivničko-križevačkoj županiji, nekih 90 km od Zagreba.
Bilo je to iskustvo u kojemu je Kolarić jako uživao i koje ga je navelo da nastavi svoje obrazovanje u akademskom okruženju prije izgradnje raznolike i uspješne karijere.
Kolarić objašnjava da mnogi njegovi vršnjaci u srednjoj školi nisu vidjeli priliku u strukovnom obrazovanju i, kao rezultat toga, nisu vidjeli slične prednosti.
„Nažalost, mnogi su moji kolege odustali od daljnjeg školovanja nakon srednje škole,” kaže Kolarić.
Naučiti cijeniti obrazovanje
Iskustvo njegovih prijatelja nije rijetko u Hrvatskoj. Kad se Hrvatska pridružila Europskoj uniji 2013. godine, samo je 24 % Hrvata u dobi od 30 do 34 godine imalo visoku stručnu spremu, u usporedbi s 36 % na razini EU-a i europskim ciljem od 40 % do 2020. Trend je, međutim, išao uzlaznom putanjom, u odnosu na samo 16 % prije deset godina.
Za one studente koji su prekinuli studij, Kolarić ima prilično filozofski savjet.
„Cilj nije diplomirati kako bismo pronašli bolji posao,” kaže on. „Ne treba se usredotočiti na cilj. Trebamo se usredotočiti na cijeli put kako bismo došli do cilja. Uživanje u tom putu pružit će nam priliku da proširimo svoje horizonte i da vidimo puno dalje od samog cilja kako sazrijevamo. Na taj način ja pronalazim motivaciju kako bih bio bolji u onome što radim.”
Uspjeh u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
Prema Saši Seretinu, predavaču elektrotehnike u Centru kompetentnosti, uspjeh mladog Kolarića nije neoubičajen.
„Imamo četverogodišnje programe u području elektrotehnike i računarstva te trogodišnje programe iz ugostiteljstva, strojarstva, graditeljstva i prehrambene tehnologije,” kaže Seretin. „Oko 90 % polaznika koji završe četverogodišnji program odlazi na fakultet, a oni koji dovrše trogodišnji program idu izravno na tržište rada.”
Polaznici uglavnom nemaju problema s pronalaskom dobrih poslovnih prilika na lokalnom području.
„Prije pet godina, situacija je bila puno drukčija,” kaže Seretin, „No, stvari su se promijenile u posljednjih dvije do tri godine. Ako danas završe obrtničku školu, a ne žele na fakultet, sutra će raditi u lokalnoj firmi. Tržištima rada treba više radnika nego što ih možemo školovati u našim školama.”
Snaga lokalnog tržišta rada odražava se u naglom padu nezaposlenosti. Nezaposlenost u Hrvatskoj trenutačno iznosi 6,3 %, malo iznad prosjeka EU-a od 6 %, ali je dramatično niža od visokih 17,3 % u 2014. godini.
Seretin objašnjava da postoji velika potražnja za kvalificiranim radnicima u prehrambenoj, kemijskoj i automobilskoj industriji u regiji.
Promicanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
„Centar kompetentnosti usko surađuje s lokalnom industrijom kako bi se osiguralo da svojim polaznicima pruže najbolje obrazovanje i osposobe ih za moderna radna mjesta,” kaže Seretin.
Premda je financiranje veliki problem u obrazovanju, Seretin je ponosan na postignuća Centra u izgradnji objekta od 2000 četvornih metara s najsuvremenijom opremom i tehnologijom.
Prema Seretinu, najveći izazov u modernom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju je uvjeriti učenike osnovnih škola da je to korak u pravom smjeru.
„Svoju školu moramo predstavljati u osnovnim školama,” kaže Seretin. „Činimo to cijele godine, svake godine. Velik je to izazov, posebno u područjima kao što su elektronika i računarstvo. No, radimo 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, kako bi strukovno obrazovanje i osposobljavanje bilo uspješno.”
Europska unija podupire države članice u osposobljavanju njihovih sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za zelenu tranziciju. Samo u građevinskom sektoru, na primjer, očekujemo da će Europski zeleni plan stvoriti 487.000 novih radnih mjesta u EU-u do 2030. Od toga, gotovo 70 % bit će otvoreno za kvalificirane fizičke i nefizičke radnike koji već posjeduju strukovno obrazovanje i osposobljavanje.
Države članice EU-a mogu koristiti sredstva EU-a za ulaganja u prekvalifikaciju i usavršavanje radne snage, uz početno obrazovanje i osposobljavanje. Na primjer, potpora EU-a daljnjem razvoju i poboljšanju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj nastavit će se uspostavom regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju za strojarstvo, elektrotehniku i računarstvo, poljoprivredu i zdravstvo.
U tu je svrhu kroz Operativni program ESF-a ugovoreno 108,8 milijuna eura. Cilj je Poziva uspostava Regionalnih centara kompetentnosti s ciljem pružanja praktičnih vještina učenicima i odraslim polaznicima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Očekuje se da će do kraja provedbe u projektnim aktivnostima sudjelovati 7225 učenika i 2640 učitelja.